Alergija na sunce

Alergija na sunce, poznata i kao fotosenzitivnost ili sunčana alergija, je reakcija imunološkog sistema na izlaganje sunčevim zracima. Ovo stanje može varirati od blagih iritacija do ozbiljnih kožnih reakcija. Ovdje su detalji o uzrocima, simptomima, vrstama i načinima prevencije alergije na sunce.

Uzroci

Alergije na sunce se obično javljaju kada sunčeva svjetlost aktivira promijenjene materije u koži, koje potom pokreću imunološki odgovor. Neki od glavnih uzroka uključuju:

Genetska predispozicija: Osobe sa porodičnom historijom sunčanih alergija imaju veći rizik od razvijanja ovog stanja. Na primjer, ako su roditelji ili bliski rođaci skloni sunčanim alergijama, šanse da ih i vi razvijete su značajno povećane.

Korištenje određenih lijekova: Neki lijekovi mogu povećati osjetljivost kože na sunčeve zrake. To uključuje antibiotike poput tetraciklina, sulfonamide i kinolone, diuretike koji se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska i srčanih problema, te oralne kontraceptive. Ovi lijekovi mogu uzrokovati fototoksične ili fotoalergijske reakcije.

Kontakt sa određenim hemikalijama: Parfemi, dezodoransi, losioni za sunčanje i drugi kozmetički proizvodi ponekad sadrže sastojke koji mogu izazvati fotosenzitivnost. Hemikalije poput psoralena, koje se koriste u parfemima, mogu izazvati reakciju kada su izložene UV zracima.

Autoimuna oboljenja: Neki oblici alergija na sunce mogu biti povezani sa autoimunim poremećajima kao što je lupus. Kod ovih stanja, imunološki sistem napada vlastite ćelije, a sunčeva svjetlost može pokrenuti ili pogoršati ovaj proces.

Simptomi

Simptomi sunčanih alergija se obično javljaju nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu i mogu uključivati:

Crvenilo kože: Ovo je najčešći simptom i može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela izloženom suncu. Crvenilo je često praćeno toplinom i osjetljivošću na dodir.

Svrab i peckanje: Ovi simptomi mogu biti izuzetno neugodni i ometajući. Svrab može biti blag do ozbiljan, a peckanje može izazvati osjećaj pečenja na koži.

Osip ili plikovi: Osip može izgledati poput sitnih prištića ili većih, crvenih kvržica. U ozbiljnijim slučajevima mogu se pojaviti plikovi koji su ispunjeni tečnošću.

Oticanje: Oticanje može zahvatiti lice, ruke, noge ili druge dijelove tijela izložene suncu. Oticanje može biti bolno i može ograničiti pokretljivost.

Hrapava koža: Koža može postati suha, gruba i perutava. Ovo je često povezano sa osipom i može trajati nekoliko dana nakon izlaganja suncu.

Vrste alergija na sunce

Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE): Najčešća vrsta, karakteriše se pojavom osipa nekoliko sati nakon izlaganja suncu. PMLE se obično javlja u proljeće i rano ljeto kada je koža manje naviknuta na sunčeve zrake.

Aktinički prurigo: Oblik PMLE koji se obično javlja kod osoba sa američkih kontinenata autohtonog porijekla. Ovaj oblik se može pojaviti i kod djece i kod odraslih, a simptomi mogu biti ozbiljniji nego kod obične PMLE.

Solarna urtikarija: Rijetka vrsta koja izaziva crvene, svrbljive kvržice (urtikariju) na koži unutar nekoliko minuta od izlaganja suncu. Ova reakcija može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati i može biti vrlo neugodna.

Fotoalergijski dermatitis: Reakcija kože koja se javlja zbog kombinacije sunčeve svjetlosti i hemikalija koje se nanose na kožu. Simptomi uključuju osip, svrab i upalu kože, a mogu se pojaviti nekoliko dana nakon izlaganja suncu.

Prevencija

Preventivne mjere mogu značajno smanjiti rizik od alergijskih reakcija na sunce:

Izbjegavanje sunca: Najvažnija mjera prevencije. Izlaganje suncu treba izbjegavati, posebno između 10:00 i 16:00 sati kada su UV zraci najjači. Ako morate biti vani, tražite sjenu koliko god je to moguće.

Korištenje zaštitne odjeće: Nošenje dugih rukava, šešira širokog oboda i naočara za sunce može zaštititi kožu od direktnog izlaganja suncu. Postoje i specijalne odjeće sa UV zaštitom koje dodatno štite kožu.

Upotreba krema za sunčanje: Korištenje krema sa širokim spektrom zaštite (UVA i UVB) i visokim SPF faktorom (najmanje 30). Kreme za sunčanje treba nanositi svakih 2 sata i nakon plivanja ili znojenja.

Postepeno izlaganje suncu: Postepeno povećavanje vremena provedenog na suncu može pomoći koži da se prilagodi. Ovo može smanjiti rizik od razvoja alergijskih reakcija.

Izbjegavanje fotosenzitivnih materija: Čitanje sastava proizvoda i izbjegavanje onih koji sadrže poznate fotosenzitivne hemikalije. Ako koristite novi proizvod, testirajte ga na malom dijelu kože prije nego ga nanesete na veće površine.

Uzimanje SPRING SHIELD-a određen period prije i u toku neposrednog izlaganja suncu pomaže organizmu da se jače izbori sa potencijalnom alergijskom reakcijom na sunce. Prirodni antihistaminici kvercetin i resveratrol sadržani u SPRING SHIELD-u smanjuju mogućnost pojave alergijske reakcije i potrebu za klasičnim antihistaminicima

Liječenje

Ukoliko dođe do alergijske reakcije na sunce, tretman može uključivati:

Hladni oblozi: Primjena hladnih obloga na zahvaćena područja može ublažiti simptome i smanjiti otok. Hladni oblozi također mogu pomoći u smanjenju osjećaja peckanja.

Kortikosteroidne kreme: Lokalna primjena može smanjiti upalu i svrab. Ove kreme se obično koriste kratkoročno zbog mogućih nuspojava pri dugotrajnoj upotrebi.

Fototerapija: Postupak koji koristi kontrolisano izlaganje UV zracima kako bi se koža prilagodila sunčevim zracima. Fototerapija se obično provodi pod nadzorom dermatologa i može pomoći u smanjenju osjetljivosti na sunce.

Antihistaminici: Lijekovi koji mogu pomoći u ublažavanju svraba i drugih simptoma alergijske reakcije. Važno je napomenuti da antihistaminici mogu pomoći kratkotrajno kod alergije na sunce, ali istovremeno i potaknuti druge neželjene reakcije u organizmu.

Zaključak